Image default
AktuelnoDojenje od A do ŠZaštitimo dojenje

Više od izbora: Dojenje kao zajednička vrednost i odgovornost

Više od izbora: Dojenje kao zajednička vrednost i odgovornost

Zašto danas govorimo o dojenju kao zajedničkoj odgovornosti? Šta zapravo znači podrška na tom putu?

U savremenom svetu, zasićenom protivrečnim porukama, često je teško razlučiti stručan savet od subjektivne sugestije. U takvom okruženju, svaka žena koja se upusti u roditeljstvo zaslužuje priliku da oslušne svoj unutrašnji glas i u njega veruje — uz znanje, ohrabrenje i podršku koju društvo ne sme uskraćivati. Potrebno joj razumevanje i snaga zajedničke brige ne bi li se upustila u jedinstveno iskustvo dojenja.

U tom svetlu, Svetska i Nacionalna nedelja dojenja nije samo kampanja, već poziv da osvestimo činjenicu da dojenje nije ni individualna privilegija, ni privatna borba, već orijentir i odgovornost jednog brižnog društva. Naš zajednički zadatak.

Slično tome, u ambijentu koje majkama često nudi pritisak očekivanja umesto stabilnog oslonca, tuđe priče umesto pouzdanih informacija ili istinske mudrosti, Svetska nedelja dojenja nije samo prilika da se istakne nutritivna i emocionalna vrednost majčinog mleka, već i podsećanje na neotuđivo pravo svake žene da ima pristup sigurnom prostoru i sveobuhvatnoj laktacijskoj podršci – kako bi dojenje bilo osnažujuć i dostojanstven deo majčinstva.

Svaka žena zavređuje priliku da razume i poveruje svom unutrašnjem glasu – koji se ne rađa u samoći, već kroz iskustvo pripadanja. Tek uz svesrdnu podršku okoline, ona može da pronađe jasnoću i iznutra oseti sopstveni put.

 Dodir i dostojanstvo: O dojenju kao kulturnoj vrednosti

U moru nepozvanih mišljenja, olakih komentara i dobronamernih, ali često površnih opaski, lako zaboravimo koliko su krhki i osetljivi trenuci ranog majčinstva. Ponekad je dovoljna samo reč, pogled ili oštar ton da sveža mama, već iscrpljena i ranjiva, izgubi veru u sopstvenu sposobnost da odgovori na poziv svog najvažnijeg zadatka ili se preispita da li mu je dorasla. A upravo tada, kada joj je samopouzdanje najtanje, ne treba joj procena, ni savet – već saputništvo, strpljenje i poverenje u njen instinkt i intuiciju. Nije joj potreban spisak koraka, već neko ko će ostati uz nju dok ih sama otkriva. Jer, majčinstvo ne traži tutorstvo – već tiho ohrabrenje i veru da je snaga već u njoj, i da će znati svoj put.

„Imamo zdravstveni sistem koji je jak na rečima po pitanju dojenja, ali ni sam sistem ni društvo u celini ne pomažu majkama u praksi, tako da su one uglavnom prepuštene same sebi.”  – Charlotte Young

U sredini koje neretko reaguje osudom umesto razumevanjem, svaka majka zaslužuje pouzdane informacije, emocionalni oslonac i siguran prostor za vlastito sazrevanje u roditeljskoj ulozi. Jer, zaista, dojenje nije test majčinstva, već ogledalo načina na koji društvo vrednuje ranjivost i bliskost. Jednako tako, ono ne pripada samo ličnom izboru, niti bi smelo ostati usamljena, tiha borba — dojenje je zajednička odgovornost i kulturni pokazatelj koliko se (zaista) zalažemo za povezanost i podršku.

U tom svetlu, Svetska i Nacionalna nedelja dojenja nije tek simbolična akcija — već poziv zajednici na odgovorno delovanje. Jer, mama zna — ali ne mora biti sama.

Autorka teksta: Taša Nikolić Prostran

 


 Po formalnom obrazovanju sociološkinja, Taša Nikolić Prostran je tokom studija zakoračila u svet joge i kreativnog izražavanja, a 2010. osnovala je holistički centar i edukativni prostor Chandra, kao spoj tradicionalnih znanja i savremenih, integrativnih pristupa ličnom razvoju.

Kroz edukativna putovanja i radom u međunarodnim holističkim centrima, u svoj profesionalni i lični put nastojala je da utkala akademsko znanje, duhovnu praksu i posvećenost pisanju kao formu refleksije – sve u službi stvaranja podržavajućeg prostora slobode. Autorka je elektronskog izdanja knjige “Životne prekretnice i put autentičnosti“, a njeni eseji i terapijske priče objavljivani su u brojnim publikacijama u zemlji i regionu. Danas, kroz majčinstvo, pokret, reč i prisutnost, Taša nastavlja da uči, neguje radoznalost i utelovljenu praksu.

Povezani tekstovi