Image default
Kako funkcioniše dojenje

Dobijanje na težini bebe

Kako da pratimo dobijanje na težini bebe? Većina novorođenčadi gubi na težini u prvih 3-4 dana života. Ovo je normalna pojava, a gubitak može biti  5-7% od težine. Bebe obično nadoknade taj gubitak u toku sledećih 2-3 nedelje.

Koliko je beba dobila na težini uvek se računa od najmanje težine koju je beba imala. Što više beba izgubi, duže će joj trebati da povrati tu težinu.

  • Najmanja preporučena težina koju zdrava dojena beba može da dobije za jednu nedelju, u prva 3 meseca, je od 113 do 227gr. Tako će do, otprilike, 5. ili 6. meseca života udvostručiti težinu koju je imala na rođenju.
  • Rast u visinu je prosečno 2,5 cm za mesec dana, a obim glave se prosečno poveća za 1,27 cm mesečno tokom prvih šest meseci života.
Bebe najviše napreduju tokom prva tri meseca, onda se taj napredak znatno usporava.
  • Dojene bebe starosti od 4 – 6 meseci u proseku dobijaju od 85 – 145 gr nedeljno.
  • Dojene bebe starosti od 6 – 12 meseci dobijaju na težini 45 – 85 gr nedeljno.
  • Sa godinu dana starosti, prosečna dojena beba teži oko 2,5 puta više nego na rođenju, povećala je visinu za oko 50%, a obim glave za oko 33%.

dobijanje na težini bebe

Ne opterećujte se čestim merenjem bebe.

Vage su baždarene različito. Moguća su i velika odstupanja koja vas mogu nepotrebno zabrinuti.

U većini slučajeva dovoljno je da se merenje bebe obavi prilikom redovnih kontrola kod pedijatra.

Ali, nije samo težina bebe bitna.

Mora se gledati celokupno stanje i ponašanje bebe. Koža normalne, zdrave dojene bebe treba da je ružicasta,  meka i vlažna na dodir. Ako je blago uštinemo i pustimo, koža se odmah vraća u prvobitno stanje, ne zadržava izgled uštinute kože. Ako je pritisnemo, ne ostaje udubljena, već odmah vrati prirodan izgled. Tkivo oko očiju i u usnoj šupljini je vlažno i ružičasto.

Ovo su znaci da beba dobija dovoljno tečnosti. Beba koja se smeši, svakodnevno uspostavlja kontakt sa očima majke, zanima ga okolina, imitira izraze lica, ima dobar mišicni tonus, i pokazuje normalne znake razvoja verovatno dobija dovoljno hrane.

Još jedan način da vidite da li beba dobija dovoljno hrane je brojanje mokrih i pokakanih pelena.
  • Za prva dva dana života bebe normalno je da ima 1-2 mokre prelene.
  • Počevši sa 3-4 dana života, bebine mokre pelene i broj stolica tokom dana se povećava. Tada beba treba da ima bar 6 mokrih pelena, i barem 2 stolice dnevno. Urin dojene bebe je obicno bezbojan.
  • Posle prve nedelje života, novorođenče treba da ima 4-6, pa i više stolica dnevno.
  • Posle 6 nedelja života, broj stolica se smanjuje. Kod nekih beba se dešava da stolica izostane i po nedelju i dve dana. Dok se god beba ponaša normalno, izgleda dobro i dobro napreduje u težini, ovo nije stvar za zabrinjavanje. Nije poželjno nikakvo stimulisanje pražnjenja creva. Na kraju se stolica ipak pojavi, i izgleda uobičajeno i normalno.

Prva stolica kod novorođene bebe se naziva mekonijum, ima crno-zelenkastu boju, gusta je i lepljiva. Nju beba obično izbaci u prva dva dana života. Od trećeg dana života, stolica je retka, zlatno žute do boje senfa, i ima zrnastu strukturu. Veličine je kovanice.

Beba koja dobija dovoljnu količinu majčinog mleka sisa na vrlo specifičan način.

Ali pripazite, to što beba drži dojku u ustima i pomera usta kao da sisa, ne znači nužno i da guta mleko. Podoj beba započinje brzim neujednačenim pokretima vilice. Nakon nekoliko sekundi ili minuta, pokreće se refleks otpuštanja mleka, pa beba ujednačenim ritmičkim pokretima guta mleko koje samo teče.

Kad beba efikasno guta, uz ritmičke pokrete usana i obraza, može se primetiti i lagano pomeranje bebinih ušiju i kože oko slepoočnica. Uz to, majka u tišini može da čuje zvuk gutljaja, zatim kratku pauzu, pa opet gutljaj, pa pauza, i tako dalje. Trebalo bi da beba bar nekoliko minuta pri svakom podoju guta na ovaj način.

Neke situacije vas mogu zabrinuti, ali one najčešće nemaju veze sa napredovanjem bebe.

Pročitajte i kako da poboljšate napredak vaše bebe u težini.

Ubrzano dobijanje na težini bebe

Kada beba dobija na težini brže nego što je uobičajeno, majka se može zabrinuti i zapitati se da li je to put prema gojaznosti u odrasloj dobi.

Kada govorimo o isključivo dojenoj bebi mlađoj od šest meseci, mama može biti bez brige. Majčino mleko nema “praznih kalorija”, kao što je to slučaj kod potpuno prerađenih namirnica. Nije dokazano da će deca koja ubrzano napreduju samo na majčinom mleku, imati problema sa težinom u starijem uzrastu.

Ako vam se vaša beba čini previše bucmasta i možda preteška za svoj uzrast, imajte na umu da su ovo “zalihe” koje se akumuliraju. Kako je ovo još relativno pasivni period, dok beba isključivo sisa, te zalihe će poslužiti za veoma aktivan period koji sledi kada dete od 1 do 2 godine propuzi i prohoda. Obično u starosti od 2 do 3 godine se te zalihe prirodno potroše i dete se vizuelno izduži i “stanji”.

Dobijanje na težini bebe nije uvek ni ujednačeno. Potrebe za hranom su različite i individualne kod svakog deteta. Ograničavanje dojenja, proređivanje podoja, uvođenje čaja ili vode kao zamene za obrok majčinog mleka, ne vode prema zdravijem detetu. Na primer, ako odlučite da ograničite dobijanje na težini stavljajući bebu na dijetu, postoje rizici koji nisu zanemarljivi.

Ako je beba mlađa od šest meseci isključivo dojenje je najbolje.

Međutim, ako beba mlađa od 6 meseci uz majčino mleko dobija i dohranu, treba naglasiti da rano uvođenje ostalih namirnica može dopineti preteranom hranjenju. Bebe nam ne mogu jasno dati do znanja kada su primile dovoljno hrane. Zato postoji rizik da će majka dete hraniti previše. Na taj način može započeti  obrazac hranjenja koji zanemaruje detetove znake.

Ukoliko dohrana čini veći deo detetove ishrane, a majka želi da je smanji, to se radi postepeno, na način da češće doji kako bi joj se količina mleka povećala i bila dovoljna da podmiri sve potrebe deteta.

Ako je dete starije od šest meseci treba pametno birati koju hranu jede.

Ukoliko dete u dohrani jede visoko kalorične namirnice, pa izuzetno brzo dobija na težini, potrebno je odabrati prirodniju i zdraviju vrstu hrane, kao što su sveže voće i povrće. Takođe ne treba zaboraviti da je majčino mleko osnovna hrana tokom cele prve godine života deteta. Dohranu treba smatrati kao dopunu dojenju tokom tog perioda.

Napisala Marija Milanović

Izvori: The Breastfeeding Answer Book, LLL; www.roda.hr.

Povezani tekstovi

%d bloggers like this: