Image default
Aktuelno Kako funkcioniše dojenje

Hormoni i osećanja tokom dojenja

Majčino mleko je i kod ljudi, kao i kod svih ostalih sisara, proizvod delovanja hormona. Tokom trudnoće aktivni su hormoni estrogen i humani placentalni laktogen, koji su odgovorni za uvećanje dojki, njihovog tkiva, bradavica i areola.

Takođe se tokom trudnoće luči progesteron, ali on tada sprečava lučenje mleka. Porođaj i rađanje posteljice su trenutak kada nivo progesterona naglo opadne, i tada na scenu stupaju druga dva hormona.

Prolaktin izlučuje žlezda hipofiza. To je hormon koji je odgovoran za stvaranje mleka. Što se više mleka izvlači iz dojke, nivo prolaktina je sve veći. Zato ne treba čekati da se dojke napune, jer one nisu posuda sa dnom. Dojiti treba često, jer je prolaktin izlučuje tačno u trenutku dok beba sisa.

Najveći nivo prolaktina je tokom prva dva meseca posle porođaja. Ako majka doji svoju bebu, nivo prolaktina ostaje na najvišem nivou. Ako majka prestane da doji u tom periodu, nivo ovog hormona će opasti i mleko se više neće lučiti.hormoni dojenja

Nivo ovog hormona je veći tokom noći i u ranim jutarnjim časovima. Mnoge majke žure sa izbacivanjem noćnih i ranojutarnjih podoja, a ustvari bi trebalo baš te podoje najduže zadržati. Tako će prolaktin uvek biti na visokom nivou, a samim tim i lučenje mleka u dovoljnim količinama.

Drugi vrlo važan hormon kod dojenja je oksitocin. Takođe ga izlučuje hipofiza, u svom drugom delu. Još ga nazvamo i hormonom sreće. Oksiticin se luči u raznim situacijama. Tokom porođaja, kada uzrokuje kontrakcije materice, u toku orgazma i seksualnog odnosa, dok dojimo.

Pri dojenju oksitocin grči mišiće pored mlečnih žlezda i tako direktno istiskuje mleko kroz areolu i bradavicu, i izaziva osećanja opuštenosti, nežnosti, zadovoljstva i privrženosti. Ova osećanja se javljaju uvek kada je nivo oksitocina povećan.

Majka koja doji treba da prepozna svrhu ovih osećanja, da im se prepusti, i dojenje svog deteta istovremeno iskoristi za odmaranje, opuštanje, povezivanje sa svojom bebom. Mame koje dremaju dok beba sisa, dobiće jos oko dva sata sna više tokom dana.

Istovremeno, majka svoje zadovoljstvo prenosi na bebu, oksitocin dobija i beba kroz majčino mleko, pa tako je ovaj par opušteniji i smireniji. Ovaj hormon razvija u majci pojačano osećanje brižnosti za njenu bebu, kao i bliskost sa njom.

Ova osećanja i lučenje oksitocina vrlo lako se postižu kontaktom “koža na kožu”. Tokom kontakta kožom, bebe prepoznaju i upamte miris svoje majke, njen umirujući glas i toplinu zagrljaja. Od prvog trenutka, kada tek rođenu bebu stavimo na gole grudi majke, pa do čitanja priče za laku noć u maminom krilu, i za majku i za njenu decu kontakt kožom uvek izaziva smirenost, sigurnost i utehu.

Majke koje doje imaju povišeni nivo hormona sreće oksitocina, pa mnogo manje doživljavaju postporođajnu depresiju. Pod pozitivnim uticajem ovog hormona, one se manje opterećuju novim obavezama koje im je uloga majke donela.

Pušenje uzrokuje smanjeneno lučenje prolaktina, takođe i nervoza, uznemirenost i stresovi organizma. U ovim situacijama naše telo pojačano izlučuje jedan drugi hormon, adrenalin, koji je neprijatelj dojenja i u potpunoj suprotnosti sa oksitocinom. Adrenalin će ostale hormone uvek nadjačati i blokirati otpuštanje mleka iz dojki. Otuda dolazi vrlo čest mit “nestalo mi mleko od stresa”.

Stvaranje mleka, a isto tako i njegovo nestajanje, je čitav process koji se ne može desiti brzo i preko noći. Mleko je tu, u dojkama, ali prejako lučenje adrenalina blokira njegovo otpuštanje. Beba odbija da sisa kada majka nije opuštena i kada mleko ne može isticati, a bez aktivnog sisanja bebe nema ni pravilnog lučenja prolaktina. Tako dolazi do smanjivanja količine mleka kod majke, bebinog odbijanja dojke, davanja zamenskog mleka, pa možda i do prevremenog i neželjenog prestanka sa dojenjem.

Važno je znati da majka i novorođenče na početku svog upoznavanja najviše od svega trebaju mir, zaštitu i sigurnost. Podrška partnera, oca deteta i ostalih ukućana je od velike važnosti, pa ih još u trudnoći sve obavestite i objavite svoja očekivanja. Razgovarajte i potražite njihovu pomoć za sve što će vam biti potrebno u tim prvim, ključnim danima na početku dojenja.

Autor: Marija Milanović, savetnica za dojenje

Povezani tekstovi

%d bloggers like this: